Prof. dr. Munib Maglajlić

Profesor Maglajlić rođen je 24. marta 1945. godine u Banjoj Luci. U rodnom gradu završio je osnovnu školu, a potom i gimnaziju. Jugoslavenske književnosti i maternji jezik studirao je i završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a postdiplomski studij pohađao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao, a potom odbranio i doktorsku disertaciju pod naslovom „Književnoteorijsko određenje muslimanske narodne balade“. Tokom svog plodnog naučnoistraživačkog rada napisao je brojne studije, monografije, oglede, prikaze, preglede, crtice, potom priredio značajne antologije te uredio važne knjige, časopise, zbornike i spomenice. Munib Maglajlić potpisuje petu svesku “Bibliografije radova o narodnoj književnosti” u izdanju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a napisao je i objavio pet zasebnih knjiga koje sažimaju njegovo naučnoistraživačko i akademsko iskustvo. Profesor Maglajlić bio je, nadasve, angažirani član akademske zajednice sve do posljednjih dana života.

Maglajlićeva akademska i istraživačka karijera započinje radom u Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu, gdje se zaposlio 1970. godine. Prvi njegovi zapaženiji tekstovi odnose se na rane osvrte na sevdalinku. U prvom redu usmena lirika, potom prelazni oblici i epika, a zatim i ostali vidovi usmenog pjesništva, zaokupljat će Maglajlića upravo spomenutim redoslijedom interesnog zanosa. Tokom naučno-istraživačkog rada u Institutu, posebno mjesto zauzima priređivački poduhvat spomenute Bibliografije. Univerzitetski angažman Muniba Maglajlića na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu započeo je 1992. godine, a time i rad sa studentima. Kao profesor na Katedri za Usmenu književnost mentorisao je više magistarskih radnji i doktorskih disertacija u kojima su istražena vodeća pitanja koja se odnose na kanoniziranje naše usmene književnosti. U pet doktorskih disertacija koje je nadzirao, naučno su vrednovane bošnjačke usmene predaje; potom krajiška epika i njezini junaci; novelistička i šaljiva proza Bošnjaka; epika glasovitog aeda i kazivača Avda Međedovića te bošnjačka usmena lirika.

Prof. dr. Munib Maglajlić preselio je na Ahiret od posljedica srčanog udara 19.10.2015 u Sarajevu.

Bibliografija:

Od zbilje do pjesme (ogledi o usmenom pjesništvu), “Glas”, Banja Luka, 1983.
Muslimanska usmena balada, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1985.
Usmeno pjesništvo od stvaralaca do sakupljača, “Univerzal”, Tuzla, 1989.
Usmena lirska pjesma, balada i romansa, Institut za književnost – Svjetlost, Sarajevo, 1991.
Usmena balada Bošnjaka, BZK “Preporod”, Sarajevo, 1995.

Bošnjačka usmena lirika

KUPI KNJIGU

Sadržaj:

Bošnjačka usmena književnost zabilježena je u raznolikim i razuđenim oblicima, u rasponu od najkraćih (poslovica, zagonetka, pitalica i sl.) do najdužih (epovi i od preko dvanaest hiljada stihova). Kao cjelina, bošnjačka usmena književnost se može dalje dijeliti na onu koja je oblikovana stihom, na jednoj, te onu u prozi, na drugoj strani. Prvu skupinu djela oblikovanih stihom čine različite vrste lirske pjesme, drugu balade i romanse, a treću bošnjačka epika. Bošnjačka usmena književnost u prozi može se podijeliti na: priče o životinjama, bajke, novelističke, šaljive i druge priče sa izrazitim crtama fabuliranja, na jednoj, te legende, predaje i anegdote te druge kratke prozne oblike u kojima fabula nije razvijena (npr. poslovica i vic), na drugoj strani.