Zanimljivosti

7. Maja 2020

Umihana Čuvidina – prva bošnjačka pjesnikinja

Prva bosanska pjesnikinja muslimanka bila je Umihana Čuvidina.
Rođena je krajem 18. stoljeća (oko 1795 – 1870) na Hridu u porodici Čuvida – koja se bavila aščijskim i bostandžijskim zanatom. Rodna kuća joj se nalazila na uglu Mujezinova sokaka, u maloj sarajevskoj mahali podno Kačanika.
Umihana je počela pisati pjesme nakon tragične pogibije zaručnika.
Bolna sudbina koja ju je zadesila učinila je da se Umihana nikada emocionalno ne oporavi.
Naime, među zastavnicima bosanske vojske bio je i Umihanin zaručnik Mujo Čamdži-barjaktar, koji je bio s Bistrika.
Prema historiografima Sejfudinu Kemuri i Vladimiru Ćoroviću, ovaj je zastavnik poginuo u boju pod Loznicom.
14. Marta 2020

Sevdah na Blajburškom polju

Himzo Polovina bio je osamnaestogodišnjak, pitomac Časničke škole u Zagrebu, kada su ih početkom svibnja 1945. obukli u svečane uniforme – zajedničke svim pripadnicima Oružanih snaga, domobranima kao i ustašama – pa ih poveli preko Slovenije u Austriju, gdje će ih dočekati zapadni saveznici, okrijepiti ih i zaputiti nazad, da na čelu s Poglavnikom krenu u odsudni boj protivu azijatske crvene napasti i Staljinova Sovjetskog Saveza te za konačno oslobođenje Nezavisne Države Hrvatske. U tom se društvu, među vršnjacima iz svih krajeva Bosne i Hrvatske, Himzo zatekao kao gradsko dijete. Roditelji su, kao i u tolikim drugim slučajevima, računali da će u Časničkoj školi najsigurnije preživjeti rat. Drukčije bi ga kao osamnaestogodišnjaka mogli poslati na frontu, a ovako, dok se dječak iškoluje, rat će već triput biti gotov.
2. Marta 2020

Emina Sefić – ljepotica iz najpoznatije pjesme Alekse Šantića

Slavni mostarski pjesnik poznat je po rodoljubivoj, ali i po ljubavnoj poeziji koju je pisao pod velikim uticajem bosanskih sevdalinki. Najpoznatija od njih je "Emina", pjesma koja govori o neprežaljenoj ljubavi pjesnika.

A ko je bila Emina, slavna mostarska ljepotica?
24. Januara 2020

Ko su bili braća Morić?

Sredinom 18. stoljeća su u Sarajevu živjela dva brata, bogata trgovca: Hadži Mehmed-aga zvani Pašo i Ibrahimaga Morić, od oca Mustafa-age, koji bijaše jenjičar sa titulom serdengečdije (jurišnika), i majke Amine.
Vrijeme je to nakon boja pod Banjalukom, kada su Bošnjaci bez pomoći Carigrada pobijedili nadmoćniju austrijsku vojsku, za šta su od Porte „nagrađeni“ novim nametima.

Anarhija u Bosni

Stanovništvo se zbog toga sve više počinje buniti i u Bosni izbija anarhija.
„U tom vremenu nije se poštovao ni paša, ni zapovijednik, ni kadija, pa čak ni ulema…“, piše hroničar toga doba – Mula Mustafa Bašeskija.[...]
13. Januara 2020

Prva sevdalinka – O ljubavi Adila i Mare

Najstariji i bogato dokumentovani trag o sevdalinci seže u XVI stoljeće (tačnije 1574. god.) i vezan je, zanimljivo, za Split, a nastao je zahvaljujući zapisu tadašnjeg splitskog kneza koji je trag istinitog dođagaja i pjesme poslao skupa sa redovnim izvještajima koje je slao mletačkom senatu u Veneciji. Taj je zapis objavljen u knjizi: Vincenzo Solitro: Documenti Storici sull' Istria e la Dalmazia. Venezia, 1844. (Munib Maglajlić, 1983).
Taj zapis govori o nesretnoj ljubavi između Bošnjaka Adila iz Klisa i Splićanke Marije (Mare) Vornić; splitski knez je također sačuvao uspomenu na splitskog pjesnika Franja Boktuliju, koji je spjevao epitaf u sudbini nesretne djevojke – «Bidne Mare», kao i satirično-alegoričnu pjesmu o odnosu Mletačke republike spram Osmanske carevine....
25. Februara 2018

“Hasanaginica” na njemačkom jeziku!

Hasanaginica je poznata lirsko-epska narodna balada, koje je nastala između 1646. i 1649. godine u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine, koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerovatno se prepričavala s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je od zaborava nije otrgnuo italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774, nazivajući je "morlačkom baladom" (morlačka = ilirska). Prvi put je objavljena u Veneciji pod nazivom "Ilirska balada" u knjizi "Put po Dalmaciji"...
25. Februara 2018

Kako je nastala pjesma “KIŠA BI PALA, PASTI NE MOŽE”?

“KIŠA BI PALA, PASTI NE MOŽE” je jedna od poznatih i vrlo lijepih balada. O porijeklu ove pjesme zabilježena je slijedeća predaja Halida Varatanovića iz Sarajeva: “Kada je Austrija došla u Bosnu bilo je hodža i muallima koji su naučvali djecu i nisu bili oduševljeni prema Austriji, pa je bio između ostalih i Kustura hodža (oni su iz Novog Pazara, al’ su davno doselili ovde u Sarajevo. Pa je bio on i amidža – ja sam hafiza znao – i zvali su se Sokolovići. A nadimak him je bio Kustura, tako da him je to prezime prešlo i u službeno prezime)...
25. Februara 2018

“Kraj tanahna šadrvana” pozajmnica od Heinrich Heine

Melanholična melodija i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama "bacaju" u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše Jugoslavije, no autor navedene pjesme je niko drugi nego njemački pjesnik Heinrich Heine, jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i evropske književnosti.

Originalni naslov pjesme je bio "Der Asra", na bosanski jezik ju je preveo književnik Safvet-beg Bašagić...
25. Februara 2018

Erlangenski rukopis

Erlangenski rukopis je zbirka narodnih pjesama zapisanih na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Sadrži 217 pjesama: deset pripada pučkomu pjesništvu, ostale su izvorne, narodne pjesme. Pronađena je 1913. godine u biblioteci njemačkog grada Erlangen-a i predata profesoru slavenske filologije Erichu Bernecker u Minhen, sa nalogom, da utvrdi autora i porijeklo zbirke.

Bernecker je poslovni nalog prepustio mlađem kolegi Gerhard-u Gesemann.

21. Decembra 2017

Sa Habsburzima došla je harmonika

Nakon okupacije Bosne i Hercegovine sa strane Austro-Ugarske 1878 godine, sevdalinka, koja je nastala prilikom urbanizacije gradova na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme Osmanskog carstva u 16. stoljeću, nije nestala. Njena životna osnova, pod kojom je nastajala i razvijala se, je pak znatno oštećena. Sa proširivanjem zapadne kulture sa strane Habsburga u Bosni i Hercegovini počinju se gubiti ti posebni načini života i s tim i društvena uređenja, koji su bili ključni za razvitak sevdalinke.
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!
Potpiši peticiju