Zanimljivosti
21. Decembra 2017
Nakon okupacije Bosne i Hercegovine sa strane Austro-Ugarske 1878 godine, sevdalinka, koja je nastala prilikom urbanizacije gradova na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme Osmanskog carstva u 16. stoljeću, nije nestala. Njena životna osnova, pod kojom je nastajala i razvijala se, je pak znatno oštećena. Sa proširivanjem zapadne kulture sa strane Habsburga u Bosni i Hercegovini počinju se gubiti ti posebni načini života i s tim i društvena uređenja, koji su bili ključni za razvitak sevdalinke.
25. Februara 2018
Erlangenski rukopis je zbirka narodnih pjesama zapisanih na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Sadrži 217 pjesama: deset pripada pučkomu pjesništvu, ostale su izvorne, narodne pjesme. Pronađena je 1913. godine u biblioteci njemačkog grada Erlangen-a i predata profesoru slavenske filologije Erichu Bernecker u Minhen, sa nalogom, da utvrdi autora i porijeklo zbirke.
Bernecker je poslovni nalog prepustio mlađem kolegi Gerhard-u Gesemann.
Bernecker je poslovni nalog prepustio mlađem kolegi Gerhard-u Gesemann.
25. Februara 2018
Melanholična melodija i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama "bacaju" u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše Jugoslavije, no autor navedene pjesme je niko drugi nego njemački pjesnik Heinrich Heine, jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i evropske književnosti.
Originalni naslov pjesme je bio "Der Asra", na bosanski jezik ju je preveo književnik Safvet-beg Bašagić...
Originalni naslov pjesme je bio "Der Asra", na bosanski jezik ju je preveo književnik Safvet-beg Bašagić...
25. Februara 2018
“KIŠA BI PALA, PASTI NE MOŽE” je jedna od poznatih i vrlo lijepih balada. O porijeklu ove pjesme zabilježena je slijedeća predaja Halida Varatanovića iz Sarajeva: “Kada je Austrija došla u Bosnu bilo je hodža i muallima koji su naučvali djecu i nisu bili oduševljeni prema Austriji, pa je bio između ostalih i Kustura hodža (oni su iz Novog Pazara, al’ su davno doselili ovde u Sarajevo. Pa je bio on i amidža – ja sam hafiza znao – i zvali su se Sokolovići. A nadimak him je bio Kustura, tako da him je to prezime prešlo i u službeno prezime)...